Primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica - Koprivnički Ivanec

S obzirom na potrebu objektivnog i istinitog informiranja javnosti u vezi planirane gradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica - Koprivnički Ivanec, u nastavku teksta dostavljamo Vam primjedbe koje je Grad Koprivnica, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša dao na Studiju utjecaja na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica:

1. Ciljevi gospodarenja otpadom

Predmetni zahvat odnosi se na prostor četiri županije (Koprivničko-križevačku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i Međimursku). Ciljevi gospodarenja otpadom određeni su Planom gospodarenja otpadom za pojedinu županiju. Planom gospodarenja otpadom Koprivničko-križevačke županije osnovni cilj je cjelovit sustav gospodarenja otpadom te smanjivanje štetnih utjecaja na okoliš.

Predložene su i analizirane tri varijante, izrađivači Studije predlažu varijantu 3 (MBO s bioraktorskim odlagalištem – biosušenje i obrada ostatnog biorazgradivog dijela u odlagalištu), ali studija ne daje garanciju da bi u konačnici i predloženo rješenje koje prema izrađivačima Studije ima najmanji štetan utjecaj, bilo i izvedeno, a što su izrađivači Studije i iznijeli na javnom uvidu.

Ciklus tehnologije nije zatvoren, budući da je navedeno da se goriva frakcija odvozi u energanu za otpad (pogodan i u industriji cementa ili drugim energetsko intenzivnim industrijama), a ta mogućnost odvoženja gorivog dijela otpada u cementaru je upitna.

Ciljevi se trebaju primjenjivati u sklopu Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, te podrazumijeva suradnju županije, jedinica lokalne samouprave, koncesionara i pravnih osoba  (onečišćivača), a što ova Studija nije dokazala jer nije dan cjelovit sustav gospodarenja otpadom.

2. Prostorno planska dokumentacija i podaci za izradu Studije

U studiji se navodi važeći prostorni plan za predmetno područje, sa popisom lokacija postojećih legalnih odlagališta komunalnog i inertnog otpada na području Koprivničko-križevačke županije.

Uvidom u Studiju na slici 3.4.7/1 lokacija zahvata koja je ucrtana na karti ne odgovora njenom opisu iz tekstualnog dijela niti stvarnom položaju u prostoru.

Ako se izrađuje Studija regionalnog centra za gospodarenje otpadom, tada se kao podaci moraju koristiti i podaci sa svih legalnih odlagališta na području četiriju županija, a kojih nema, jer se radi o zahvatu koji se odnosi na podruje Koprivničko-križevačke županije, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije.

3. Prometno rješenje i utjecaj na okoliš

U opisu prometnica navedeno je da je pristup do cijelog kompleksa predviđen županijskom prometnicom ŽC Koprivnica-Đelekovec, a da će se nakon izgradnje Podravske brze ceste, kompletan promet se usmjeriti na istu preko čvora Koprivnički Ivanec. 

Koridor Podravske brze ceste povezuje Varaždinsku i Virovitičku županiju i predstavlja samo dva smjera iz kojih se predviđa prilaz do lokacije Piškornica. Nisu uzeti u obzir ostali pravci iz kojih bi trebao dolaziti otpad. Naime, rokovi izgradnje Podravske brze ceste nisu točno utvrđeni, a i sama studija navodi da čak nisu niti definirane trase pristupnih putova. Kako je poznato da u cijeni transporta najveći udio ima cijena goriva, za pretpostaviti je da će teški teretni kamionski promet koristiti najkraće putove da bi došli do svog cilja. To znači da će se transport odvijati postojećim državnim cestama, a time izravno štetno utjecati na okoliš.

Geografski položaj Piškornice treba prikazati na način da su prikazane sve četiri županije na koje se odnosi predmetni zahvat. Obzirom da je Županijskim prostornim planom Koprivničko-križevačke županije predviđena mogućnost izgradnje pretovarne stanice za područje Križevaca, transport teških kamiona koji su nosivosti cca 10 t za očekivati je da od Križevaca do Piškornice neće dolaziti Podravskom brzom cestom. Isto tako, najkraći prometni koridor koji povezuje Piškornicu i Krapinsko-zagorsku županiju nije preko planiranog koridora koji se navodi u Studiji. Planirani koridor koji spaja Zagreb i GP Gola se niti ne navodi kao mogućnost, a obzirom da nije niti poznat rok za njegovo dovršenje za pretpostaviti je da će teški kamioni koristiti postojeće državne i lokalne ceste iz smjera Zagreba, a koje su već i sada opterećene prometom. 

Kako je na javnom izlaganju na upit o transportu i dovoženju građevinskog otpada izrađivač studije iznio podatak da se ekonomski ne isplati dovoziti građevinski otpad iz svih područja četiri županije, te kako je cijena transporta vrlo bitna, postavlja se pitanje ekonomske isplativosti dovoženja otpada teškim kamionima prosječne nosivosti 10 tona iz četiriju županija na koje se zahvat odnosi. U slučaju da otpad dolazi iz smjera Zagreba, postoji mogućnost da se zbog manjka količine otpada na Piškornicu doprema otpad iz Zagrebačke županije.

Napominjemo da utjecaj prometa nije dovoljno obrađen, nisu dani alternativni prometni pravci te će promet na ovako predviđen način imati štetni utjecaj na ljude i okoliš. Cijene transporta ovise o cijeni naftnih derivata, teški kamioni korist će najkraće prometne koridore da dođu do Piškornice i time povećati zagađenja zraka štetnim emisijama te će se pojaviti zagađenje od buke.

4. Pitanje količine otpada

Kao podloga za izradu dokumenta vezano uz količinu otpada korišteni su podaci iz Elaborata s količinama i vrstama otpada koji se stvaraju na području Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije od tvrtke IPZ Uniprojekt MCF iz 2009. godine.

U Studiji se navodi da su procjene količine izdvojenog skupljenog otpada temelje na anketama, a bez podataka o kojem se uzorku ispitanika radi, kojem području i sl. te zapravo nije niti navedeno što je konkretno i koje podatke analiza ankete dala.

Odložena količina otpada razlikuje se od ukupno stvorenog otpada, a obzirom da će se podizanjem svijesti građana i edukacijom otpad smanjivati, smatramo da Izvor podataka koji je korišten nije dao realne procijenjene količine otpada.

Kako je na javnom izlaganju navedeno, isplativost i opravdanost ovakvog regionalnog odlagališta je ako se se obrađuje cca 150.000 do 200.000 t/god. otpada. U Studiji se navodi podatak od 154.023 t/god. postavlja se pitanje s kojeg područja se dovozi taj otpad, a ovom se Studijom i dokazuje da otpada nema dovoljno.

Kako će se smanjivati količina otpada odvajanjem i sortiranjem na pretovarnim stanicama, smanjit će se i količina otpada koja bi se trebala dopremati na lokaciju Piškornica.

Ukupna količina stvorenog otpada (miješani komunalni) u 2008. godini iznosi 116.753 t . Studijom je pretpostavljeno da će se na predmetnoj lokaciji prikupiti 154.023 t komunalnog otpada, u što je uračunata i primarna reciklaža. Ako će se graditi pretovarne stanice na području četiri županije, tada će se primarna reciklaža vršiti u pretovarnim stanicama, pa se ne može koristiti podatak da će na Piškornici biti 2011. godine 151.802 t/god. Prema navedenim količinama otpada, Studija zapravo ne pretpostavlja gradnju pretovarnih stanica.

5. Netočnost u projekciji kretanja strukture ukupno stvorenog komunalnog otpada

U procjenama ukupnih količina otpada koji su preuzeti iz dokumenta:  “Elaborat o količinama i vrstama otpada koji se stvaraju na području Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije”, autor IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. , 2009 godina, kojim se utvrđuje početno stanje i projekcija kretanja količine komunalnog otpada, navodi se da će od bazne 2009. do 2039. god ukupna količina stvorenog komunalnog otpada povećati sa 157 270 t/god na 294 066 t/god.   Istovremeno, količina otpada koji se izdvaja i sakuplja se povećava sa 30 163 t/god na 93 718 t/god te na kraju promatranog razdoblja čini 31% ukupnog komunalnog otpada ili 35% u iznosu umanjenim za neopasni proizvodni otpad. 

Budući da se strategija gospodarenja otpadom RH usklađuje sa zakonskom regulativom EU i osigurava njenu provedbu, projekcija kretanja postotnog udjela primarne reciklaže se ne usklađuje sa ciljevima postavljenim u revidiranoj direktivi EU o gospodarenju otpadom iz 2008 godine. Direktiva nalaže zemljama članicama ukupno 50% reciklaže i ponovne uporabe komunalnog otpada kao i 70% recikliranja neopasnog proizvodnog otpada. Države na koje se ova direktiva odnosi moraju revidirati svoje postojeće strategije gospodarenja otpadom, kao i Republika Hrvatska nakon ulaska u EU.

Primjedba se odnosi na projekciju kretanja postotnog udjela primarne reciklaže koja nije usklađena sa budućim ciljevima nadnacionalnih organizacija, u ovom slučaju EU. Ona se temelji na netočnim podacima koji navode na krive zaključke. U konačnici, ako se ciljevi revidirane direktive ostvare u RH u sljedećih 10 – 15 godina, tada ukupna količina otpada koja bi se trebala obrađivati u RCGO Piškornica sa područja 4 županije, neće prijeći ni minimalnih 150 000 t/god. te će centar biti primoran dobavljati otpad sa drugih područja RH ili se moguće rješenje nazire u uvozu komunalnog otpada. Tim postupcima bi se stvorio jedan predimenzionirani sustav koji bi predstavljao apsolutno neodrživ teret budućim generacijama.

Također, feasibility studija RCGO Piškornica tj. isplativost zahvata počiva na parametrima ove procjene te se njezina vjerodostojnost dovodi u pitanje.

Procjena da će se u narednih 30 godina količine otpada sa sadašnjeg godišnje procijenjene količine porasti sa 137.789 t na 230.790 t u 2039. godini u suprotnosti su sa ciljevima gospodarenja otpadom, a to su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina.

6. Utjecaj na vode

Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije br. 08/01. i 08/07.) kartografskim prikazom Uvjeti uređenja i zaštite prostora ucrtano je vodonosno područje Koprivničko-križevačke županije.

Vodnonosno područje predstavlja ekološki osjetljiv prostor, a izvorišta vode treba zaštititi od mogućih zagađenja.  

Ujedno, Odlukom o vodozaštitnom području crpilišta Ivanšćak u Koprivnici (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije br. 9/98.) definirane su zone vodozaštitnog područja (I, II i III zona vodozaštitnog područja).

Nositelj zahvata „Piškornica“ d.o.o. iz Koprivničkog Ivanca Studijom utjecaja na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske predlaže lokaciju za smještaj regionalnog centra  na vodonosnom području na samom rubu III zone  šireg vodozaštitnog područja.

U zoni vodonosnog područja, nizvodno od „Piškornice“ nalaze se postojeća vodocrpilišta kojima se opskrbljuje pitkom vodom većina stanovnika Koprivničko-križevačke županije. Grad Koprivnica opskrbljuje se vodom iz  vodocrpilišta „Ivanšćak“ čiji bunari su udaljeni  svega 5,5km zračne linije od lokacije regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Planirano vodocrpilište „Lipovec“ također se nalazi  u zoni vodonosnog područja.

Smatramo se da nije moguće sanitarne zone zaštite sagledavati odvojeno od vodonosnog sloja jer je riječ o povezanom sustavu koji je potrebno odgovorno štititi kao dobro od šireg interesa, a lociranje regionalnog odlagališta otpada u ovu zonu svakako nije odgovoran način zaštite i u potpunosti je neprihvatljivo.

Ujedno, Studijom utjecaja na okoliš u svim poglavljima vezanim na obradu utjecaja zahvata na vode nije zadovoljavajuće razrađen mogući utjecaj na vode, a isto tako uopće nije razrađen sustav zaštite podzemnih voda u slučaju bilo koje prirodne ili druge havarije, obzirom da se ovo područje nalazi u tektonski nestabilnoj zoni. Istom Studijom akcidentne situacije nisu obrađene niti je definiran način zaštite u slučaju istih što je neprihvatljivo obzirom da je riječ o pitkoj vodi koja predstavlja dobro od šireg nacionalnog interesa.

Iz istog razloga odluka o njegovom lociranju u pojasu vodonosnog područja smatra se neprihvatljivom i neodgovornom. Ona može imati dalekosežne posljedice na cjelokupni životinjski i biljni svijet kako neposrednog okoliša tako i cjelokupne zone vezane uz vodonosni sloj.

7. Mogući utjecaji uslijed potresa

Geološka podloga ovog dijela Podravine uglavnom je sastavljena od neogenih sedimenata (lapori, laporoviti pješćenjaci i slične naslage). Promatrano područje pripada panonskom bazenu u kome  se javljaju relativno intenzivna tektonska kretanja uz pojavu potresa.

U Studiji je navedeno da su mogući utjecaji na tlo jedino na površinu zahvata budući da će se   prilikom izgradnje Centra ukloniti humusni sloj. U obzir nije uzeto da se u neposrednoj blizini  nalazi rasjed, te da je utjecaj izuzetno veliki, a osobito na tlo koje se je sastavljeno na samoj granici vodozaštitne zone.

Kako se i navodi u Studiji odlagalište otpada smješteno je na području gdje postoji tzv. „dravski vodonosnik“ koji sadrži vrlo značajne zalihe pitke vode, a površinski pokrivač je tanak i ne štiti podzemnu vodu od prodora zagađenja s površine, a nisu dane mjere zaštite i plan intervencija u slučaju potresa, požara te postoji velika opasnost da se onečiste pitke vode.

8. Utjecaj na okoliš u tijeku gradnje, kao i u korištenju,

U tijeku gradnje i korištenja znatno će se povećati prometa. Zbog izrade pokrovnog sloja otpada koji se kao inertni otpad odlaže na odlagalištu treba konstantno dovoziti materijal ili će to biti građevinski otpad koji će se dovoziti i drobilicama samljeti ili će se dovoziti zemlja.

Studijom nisu obrađeni štetni utjecaji u tijeku gradnje i korištenja vezano uz dovoz materijala za izradu pokrovnog sloja, nisu dani prometni koridori te nisu dane propisane mjere zaštite okoliša.

Studijom je dan shematski prikaz organizacije radnog procesa odlaganja građevinskog otpada. Predviđeno je samo prskanje vodom platoa za građevinski otpad radi sprječavanja prašine i to samo prema potrebi, a Studija treba dati procijenjene količine građevinskog otpada, na koji način je predviđeno korištenje obrađenog materija nakon drobljenja i prosijavanja te konkretne mjere zaštite okoliša vezane uz transport drobljenog i obrađenog građevinskog otpada.

9. Mjerenje kakvoće zraka

U planu provedbe praćenja stanja u okoliš potrebno je postaviti stanice za mjerenje kakvoće zraka, podaci trebaju biti dostupni javnosti, a Studijom predvidjeti i mjesečno izvješćivanje javnosti, ne samo godišnje.

10. Utjecaj na faunu

Područje Piškornice na kojem se planira zahvat će se proširiti s postojećih 12 ha na 43,6 ha što će imati veliki utjecaj na nekoliko čimbenika, a to je proširenje pojasa prema naseljima Pustakovec i Koprivnički Ivanec, blizina je vodotoka potoka Gliboki te će biti povećan utjecaj na floru i faunu predmetnog područja i imat će direktni utjecaj na migracijske tokove životinja.

Predmetno područje je prijelaz Jelena običnog iz Mađarske preko Velikog pažuta, kroz Žirovnjak pa sjeverno od Koprivničkog Ivanca prema šumi Panje kod Peteranca i dalje prema rezervatu Repaš.

11. Opasni otpad

Opasni otpad kao otpad se ne spominje kao kategorija, a Studija navodi da se ne smije dovoziti. Nije navedena niti mogućnost ako se ipak pojavi opasni otpad u sastavu komunalnog otpada od strane subjekata koji ne provode Uredbu zbrinjavanu opasnog otpada (kućanstva i sl.).

12. Cijena zbrinjavanja otpada

Pretpostavljene cijene zbrinjavanja neopasnog otpada su 763kn/t (cca 105 EUR/t). Procjena je štura i nedovoljno analizirana. U cijenu odlaganja otpada uračunati su troškovi prijevoza, a cijena zbrinjavanja je jednaka za područje Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije i svih ostalih županija, dok se prometno zagađenje, emisije štetnih plinova iz teških kamiona te štetni utjecaja odnosi samo na područje oko lokacije Piškornica i stanovnike Grada Koprivnice.

Zaključak:

Kako je to u uvodnom dijelu Studije navedeno, temeljem Studije izvedivosti i Studije utjecaja na okoliš 2003. godine određena lokacija za regionalni centar gospodarenje otpadom bila je lokacija u Općini Sveti Ivan Žabno. Postojeća lokacija Piškornica određena je prostorno-planskom dokumentacijom, ali u postupku donošenja Izmjena i dopuna prostornog plana primjedba Grada Koprivnice je bila da lokacija Piškornica može postati Regionalni centar za gospodarenje otpadom, samo ako Studija utjecaja na okoliš dokaže da su ispunjeni svi uvjeti koji bi jamčili da neće biti štetnih utjecaja na okoliš.

Studija u naprijed navedenim područjima NIJE DOKAZALA da propisane mjere zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša daju garanciju da je planirani zahvat prihvatljiv za okoliš, tako da smatramo da unatoč tome što je lokacija predviđena prostorno-planskom dokumentacijom, eventualnom planiranom gradnjom Centra nastale bi trajne štetne posljedice na stanovnike i okoliš Podravine.

Zahtjevi Grada Koprivnice nisu zadovoljeni te ne možemo prihvatiti eventualnu planiranu gradnju Centra, jer bi njome nastale trajne štetne posljedice na stanovnike i okoliš.